Autobus od KRAGUJEVAC do SUBOTICA prolazi između ostalog i kroz gradove BEOGRAD, NOVI SAD, POŽAREVAC, VELIKA PLANA (ovisno od rute linije). Na ovoj relaciji postoji samo jedan polazak. Dužina puta je oko 406 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 05 sati i 50 min.
Prtljaga se obično plaća po torbi na svim polascima u ovisno od prijevoznika.
Autobusi su uglavnom visoke turističke klase sa klimom, ABS-om, udobnim putničkim sjedištima i sl.
Red vožnje KRAGUJEVAC - SUBOTICA postoji za sljedeće dane:
utorak
petak

Autobuski prijevoznici koji saobraćaju na relaciji od KRAGUJEVAC do SUBOTICA su:BENKO TOURS 92.

Kragujevac

Kragujevac je sa 179.417 žitelja na teritoriju Grada, prema popisu iz 2011, četvrti grad po veličini u Srbiji , i središte Šumadijskog okruga, a nalazi se oko 120 kilometara južno od Beograda. Kragujevac je bitan gospodarski, kulturni, obrazovni i zdravstveni centar Šumadije, Pomoravlja i susjednih regija.

Do 1990. godine Kragujevac je bio 5. grad po razvijenosti u SFRJ odmah poslije slovenačkih gradova. Početkom 1990.ih godina grad postaje jedan od siromašnijih gradova u Srbiji. Danas je Kragujevac ponovno jedan od najjačih administracijskih, kulturnih, financijskih, industrijskih i političkih centara u Srbiji.

Zahvaljujući željezničkom i cestovnom prometu, Kragujevac je povezan sa Beogradom, Nišom, Kraljevom, Čačkom i drugim gradovima.

Međugradski i gradski prijevoz na teritoriju grada Kragujevca trenutno obnašaju dva prometna poduzeća: „Lasta“ iz Beograda i „Vulović-transport“ iz Rekovca. Postoji 24 osnovnih, stalnih linija gradskog prijevoza i jedna sezonska koja vodi do Šumaričkog jezera. 

Subotica

Subotica (mađ. Szabadka) je najsjeverniji grad u Republici Srbiji, drugi po broju žitelja u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini. Po popisu iz 2002. godine ima 99.471 stanovnika. Nalazi se na 10 km razdaljine od granice Srbije sa Mađarskom. Administrativno je središte Sjevernobačkog okruga.

Subotica se prvi put pominje 1391. pod mađarskim imenom Zabadka. Godine 1527. Subotica je bila prijestolnica kratkotrajne srpske države samoproglašenog cara Jovana Nenada. Osmanlijsko carstvo je vladalo gradom od 1542. do 1686, kada je postala posjed Habzburške monarhije. Od polovice 18. stoljeća ime joj je promijenjeno u Sancta Maria, po austrijskoj carici Mariji Tereziji. Ime grada je ponovno promijenjeno 1779. u Maria Tereziopolis, a ime Subotica (Szabadka) joj je vraćeno 1845. Subotica je 1918. ušla u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Od 2007. Subotica ima status grada u Republici Srbiji.

Grad je smješten u Panonskoj nizini koji ima dugu tradiciju i bogato kulturno nasljeđe. Općina, koja obuhvata grad i 18 prigradskih naselja, prostire se na površini od 1.008 četvornih kilometara.

Subotica je, zahvaljući svom geografskom položaju i marljivim žiteljima, tijekom vremena postala najznačajniji administrativno-upravni, industrijski, trgovački, prometni i kulturni centar u sjevernoj Bačkoj, a obližnje Palićko jezero je čini i turističko-rekreacijskim centrom šireg područja.

U blizini grada je i priključak koji Suboticu povezuje sa Mađarskom na sjeveru i Južnom Europom preko Beograda na jugu. Također, Subotica je željeznički povezana sa cijelom Europom.

U prometnom pogledu Subotica se, u pravom smislu riječi, nalazi na raskrižju putova i pruga. U neposrenoj blizini Subotice prolazi autoput E-75, a u samom gradu se križaju magistralni pravci prema Novom Sadu (M-22.1), Somboru i Kelebiji (Mađarska) (M-17.1), Horgošu (M-22.1) i Senti (M-24)(dio do autoputa E-75 je realiziran, a ostali dio je u planu). Trasa pruge Beograd - Budimpešta prolazi kroz urbano jezgro i tu se račva sa pružnim pravcima prema Somboru, Horgošu, Crvenki i Baji. Sve ove činjenice doprinose svrstavanju Subotice u jedno od značajnijih prometnih čvorišta u Republici Srbiji.

Značajnije godišnje manifestacije u Subotici su:

"Međunarodni sajam poduzetništva",

"Međunarodni filmski festival - Palić",

"Međunarodni festival kazališta za djecu Oton Tomanić",

"Ljetne kazališne večeri",

"Dužijanca",

"Berbanski dani",

"Ujedinjene igre".