Subotica

Subotica (mađ. Szabadka) je najsjeverniji grad u Republici Srbiji, drugi po broju žitelja u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini. Po popisu iz 2002. godine ima 99.471 stanovnika. Nalazi se na 10 km razdaljine od granice Srbije sa Mađarskom. Administrativno je središte Sjevernobačkog okruga.

Subotica se prvi put pominje 1391. pod mađarskim imenom Zabadka. Godine 1527. Subotica je bila prijestolnica kratkotrajne srpske države samoproglašenog cara Jovana Nenada. Osmanlijsko carstvo je vladalo gradom od 1542. do 1686, kada je postala posjed Habzburške monarhije. Od polovice 18. stoljeća ime joj je promijenjeno u Sancta Maria, po austrijskoj carici Mariji Tereziji. Ime grada je ponovno promijenjeno 1779. u Maria Tereziopolis, a ime Subotica (Szabadka) joj je vraćeno 1845. Subotica je 1918. ušla u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Od 2007. Subotica ima status grada u Republici Srbiji.

Grad je smješten u Panonskoj nizini koji ima dugu tradiciju i bogato kulturno nasljeđe. Općina, koja obuhvata grad i 18 prigradskih naselja, prostire se na površini od 1.008 četvornih kilometara.

Subotica je, zahvaljući svom geografskom položaju i marljivim žiteljima, tijekom vremena postala najznačajniji administrativno-upravni, industrijski, trgovački, prometni i kulturni centar u sjevernoj Bačkoj, a obližnje Palićko jezero je čini i turističko-rekreacijskim centrom šireg područja.

U blizini grada je i priključak koji Suboticu povezuje sa Mađarskom na sjeveru i Južnom Europom preko Beograda na jugu. Također, Subotica je željeznički povezana sa cijelom Europom.

U prometnom pogledu Subotica se, u pravom smislu riječi, nalazi na raskrižju putova i pruga. U neposrenoj blizini Subotice prolazi autoput E-75, a u samom gradu se križaju magistralni pravci prema Novom Sadu (M-22.1), Somboru i Kelebiji (Mađarska) (M-17.1), Horgošu (M-22.1) i Senti (M-24)(dio do autoputa E-75 je realiziran, a ostali dio je u planu). Trasa pruge Beograd - Budimpešta prolazi kroz urbano jezgro i tu se račva sa pružnim pravcima prema Somboru, Horgošu, Crvenki i Baji. Sve ove činjenice doprinose svrstavanju Subotice u jedno od značajnijih prometnih čvorišta u Republici Srbiji.

Značajnije godišnje manifestacije u Subotici su:

"Međunarodni sajam poduzetništva",

"Međunarodni filmski festival - Palić",

"Međunarodni festival kazališta za djecu Oton Tomanić",

"Ljetne kazališne večeri",

"Dužijanca",

"Berbanski dani",

"Ujedinjene igre".

Sarajevo

Sarajevo ima dva autobusna kolodvora: Glavni autobusni kolodvor i Kolodvor u istočnom dijelu grada, u naselju Lukavica.

Glavni autobusni kolodvor Sarajevo je smješten u blizini centra grada, nedaleko od Glavnog željezničkog kolodvora. Ovaj kolodvor je polazište većine autobusa koji voze prema ostatku Bosne i Hercegovine, te prema međunarodnim odredištima, poput Hrvatske, Slovenije i zapadne Europe. Za autobuse koji prometuju prema destinacijama u Srbiji i Crnoj Gori i gradovima u Republici Srpskoj, polazni kolodvor je Lukavica.

Glavni autobusni kolodvor u Sarajevu je velik i prostran. Ima više od 10 perona. Unutar kolodvora nalaze se kafići i male restoracije, a ispred kolodvora nalaze se  prodavnice i ćevabdžinica, koja je najprometnije mjesto u tom dijelu grada, jer se može za relativno malo novca dobro najesti. Unutar i ispred kolodvora se nalaze kiosci. Kolodvor posjeduje i WC. Kolodvorske usluge naplaćuje se 1 KM. U neposrednoj blizini kolodvora nalazi se glavni Željeznički kolodvor.

Adresa: Put života 2, 71000, Sarajevo

Telefon: +387 33 21 31 00

 

Autobusni kolodvor Lukavica je smješten u istočnom dijelu Sarajeva, stoga ukoliko se nalazite u centru preporučamo vožnju taksijem ili trolejbusom br.103 ili 107 kojim idete do stajališta Dobrinja. Autobusni kolodvor Lukavica od stajališta Dobrinja je udaljen 2 minute pješke. Imajte na umu da vožnja trolejbusom traje dosta dugo i da znaju biti velike gužve. Stoga ukoliko putujete sa prtljagom razmislite o tome da uzmete taxi, koji je relativno jeftin u Sarajevu. Kolodvor posjeduje natkrivene perone, caffe bar, restoraciju, prodavnicu i čekaonicu. Izlaz na perone je kontroliran i nije moguć bez vozne karte. Autobusni kolodvor Istočno Sarajevo radi svaki dan od 05h do 22h.

Adresa: Srpskih vladara 2, 71123, Istočno Sarajevo

Telefon: +387 57 317 377