Alexa Certify

BLOG

Budimpešta: Grad star dva milenija prepoznatljivih umjetničkih stilova

https://busticket4.me/db_assets/images/blog_cover/budimpesta-grad-star-dva-milenija-prepoznatljivih-umjetnickih-stilova-98538-750x250.jpg

Budimpešta: Grad star dva milenija prepoznatljivih umjetničkih stilova

Razno , 1 Komentara Mar 30, 2017

BUDIMPEŠTA: GRAD STAR DVA MILENIJA PREPOZNATLJIVIH UMJETNIČKIH STILOVA

 

Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni politički, gospodarstveni, trgovački i prometni centar zemlje ima više od 1,7 milijuna stanovnika. Ime Budimpešta nastalo je spajanjem naziva Budima (desna obala Dunava) i Pešte (lijeva obala Dunava), koji su se ujedinili 1873. godine.

O podrijetlu naziva Budim postoji više teorija. Prema prvoj, koja potiče iz Srednjeg stoljeća, Budim je dobio ime po osnivaču Bledi, prethodniku i rođaku Atile Hunskog. Bleda je u mađarskoj literaturi poznat pod imenom Buda. Ovu teoriju podržavaju i suvremeni povijesničari. Prema drugoj teoriji, naziv potiče od slavenske riječi „voda“ i vezuje se za Akvinkum, stari rimski grad, koji se nalazio na ovom teritoriju.

Podrijetlo naziva Pešte, također se tumači na više načina. Jedno od njih, koje je zabilježio Klaudije Ptolemej, kaže da je ovdje još u periodu rimske vladavine postojalo utvrđenje. Naziv utvrđenja, Ptolemej navodi kao Pesszion. Druga teorija ukazuje na slavensko podrijetlo. Smatra se da je osnov riječ „peć“ i da je povezana sa riječju „pećina“.

Poznata povijest Budimpešte počinje sa rimskim gradom pod imenom Akvinkum, osnovanim oko 89. godine nove ere, na mjestu starije keltske naseobine blizu mjesta gdje je nastala Obuda. Oblast su oko 900. godine osvojili Mađari, koji su oko jednog stoljeća kasnije osnovali kraljevinu Mađarsku. Kada su je uništili Mongoli (1241. godine) Pešta je već bila značajno mjesto i brzo je ponovo izgrađena, ali je Budim bio sjedište kraljevskog dvora od 1247. i 1361. je postao glavni grad Mađarske.

Spajanjem distrikta pod jednu administraciju, koje je prvo propisala mađarska revolucionarna vlada 1849. je poništeno ubrzo potom, po reuspostavljanju habzburške vlasti. Konačno je ovu odluku sprovela autonomna mađarska kraljevska vlada, uspostavljena po austrougarskoj nagodbi iz 1867. Broj stanovnika „ujedinjene“ prijestolnice je porastao u periodu od 1840. do 1900. na 730.000, a u svom zenitu sredinom 1980-ih grad je imao čak 2,1 milijuna žitelja.

U Budimpešti se nalazi veliki broj značajnih građevina iz različitih historijskih razdoblja. Najstarije su iz vremena antičkog Rima (1. stoljeće), kada se ovdje nalazio rimski grad Akvinikum, ali tu su i remek-djela suvremene arhitekture, poput Palače umjetnosti. Većina zgrada u Budimpešti, relativno su niske. Svega stotinjak zgrada ima više od 10 katova. Ovo je posljedica želje da se sačuva povijesni gradski pejzaž. Obala Dunava, Budimski dvorac sa okolicom, Avenijom Andraši i Milenijumskim muzejom metroa, nalaze se na listi mjesta Unesko svjetske baštine, pa je i to razlog strogih pravila koje grad propisuje kada je u pitanju izgradnja novih zgrada u centru grada.

Na ulicama Budimpešte mogu se vidjeti građevine projektirane različitim arhitektonskim i umjetničkim stilovima. Pored antičke, tu su zdanja građena u gotskom, renesansnom, bizantijskom, baroknom, klasičnom i neoklasičnom stilu, a Budimpešta je prepoznatljiva i po arhitekturi secesije.

Mjesta koja morate posjetiti u Budimpešti

Podzemna željeznica

Prva podzemna željeznica u Europi, Milenij u Budimpešti, otvorena je 1896. godine. Ovaj metro je još uvjek u funkciji i ide ispod Bulevara Ondraši. Godine 2002. uvrštena je u svjetsku kulturnu baštinu.

Trg Vorošmarti

Trg Vorošmarti se nalazi u srcu Budimpešte i uvijek je pun turista. Tamo se nalazi čuveni Kafe Gerbeaud, kao i početna stanica podzemne željeznice. Odavde takođe počinje ulica Voci.

Glazbena akademija

Poznati mađarski kompozitor Franc List osnovao je Glazbenu akademiju 1875. godine i ona je ubrzo postala jedna od najprestižnijih glazbenih akademija u čitavoj Europi. Moderan arhitektonski stil u kom je izgrađen čini ovu instituciju još poznatijom.

Bazilika Svetog Ištvana

Trebalo je više od 50 godina da se sagradi ova crkva, najveća u Budimpešti. Izgradnja je počela 1851. godine, a svečano je otvorena 1906. godine. Posvećena je Sv. Ištvanu, prvom kralju Mađarske. Ako je

posjetite, obvezno se popnite na toranj – odande se pruža predivan panoramski pogled na cijelu Budimpeštu.

Trg heroja

Trg heroja je najveći i najimpresivniji trg u gradu. Na sred trga se nalazi spomenik Milenij, podignut 1896. godine kako bi se proslavilo tisuću godina života Mađara na tim prostorima. Muzej lijepih umjetnosti se nalazi na sjevernom dijelu trga. Umjetnička dvorana, izložbeni prostor suvremenih umjetničkih djela, nalazi se na južnoj strani.

Budimski dvorac

Nekada poznata srednjevjekovna palača, građena od 13. do 16. stoljeća, ima zanimljivu povijest. Prvi dvorac je bio uništen tijekom oslobađanja Budima od Turaka, a zatim je u 18. stoljeću sagrađen novi, manji, u baroknom stilu. Danas se u Budimskom dvorcu nalazi Mađarska nacionalna galerija, Budimpeštanski Povijesni muzej i Nacionalna knjižnica.

Parlament

Zgrada Parlamenta je veličanstveni primjer neogotičke arhitekture. Stara je tek nešto više od 100 godina. Ovo je treća po veličini zgrada parlamenta na svijetu. Turistima je dozvoljen obilazak kada Nacionalni sabor ne zasijeda.

Lančani most

Lančani most ili Sečenjijev lančani most je prvi most koji povezuje dva dijela grada – Budim i Peštu, odnosno istočni i zapadni dio grada. U vrijeme kada je sagrađen, ovaj most je smatran jednim od svjetskih čuda. Prelazak mosta je relativno kratka šetnja i bez obzira na to u kom pravcu idete, pogled je fenomenalan.

Budimska opera

Smatra se da je fantastična akustika unutar budimske Opere jedno od najboljih iskustava na svijetu te vrste. Sagrađena krajem 19. stoljeća, Mađarska opera u Budimpešti je jedna od najprestižnijih glazbenih institucija u Europi. Ako ste ljubitelj opere, nikako nemojte propustiti bar jedno izvođenje nekog Verdijevog, Pučinijevog, Mocartovog ili Vagnerovog djela – samo nemojte predugo dvoumiti, jer se karte brzo rasprodaju.

Komentari

Igor A.

30.03.2017

Krasan tekst!

NAJČITANIJE

KATEGORIJE

pismohran